Okruglim stolom na temu postseparacijskog nasilja obilježen je Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
Prekid nasilnog odnosa ne znači nužno i kraj nasilja. Naprotiv, razdoblje nakon separacije može predstavljati posebno rizično razdoblje za žene i djecu, tijekom kojeg se nasilje može nastaviti kroz različite oblike – od uznemiravanja, prijetnji i uhođenja, preko ekonomskog i psihološkog nasilja, do zlouporabe roditeljskih odnosa i sustava s ciljem nastavka kontrole nad žrtvom.
I ove godine smo, kao i nekoliko prethodnih, okupili stručnjakinje iz različitih područja – socijalne skrbi, policije, stručnjakinja za kazneno pravo, ureda pravobranitelja, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo te organizacija civilnog društva. Zajedničko sudjelovanje omogućilo je sagledavanje problematike nasilja iz različitih perspektiva te razmjenu iskustava i primjera dobre prakse.
Upravo je međuresorna suradnja ključna za pravodobno prepoznavanje nasilja, pružanje odgovarajuće pomoći i zaštite žrtvama te učinkovito djelovanje na njegovu prevenciju.
Raspravljalo se o postojećim izazovima u prepoznavanju i zaštiti od postseparacijskog nasilja, a posebnu pozornost smo usmjerili na pitanja:
- kako prepoznati postseparacijsko nasilje i njegove različite oblike,
- s kojim se izazovima žene susreću nakon izlaska iz nasilnog odnosa,
- kako osigurati učinkovitu i pravovremenu zaštitu žena i djece,
- kakva je uloga institucija i organizacija civilnog društva u odgovoru na postseparacijsko nasilje
- te na koji način unaprijediti međuresornu suradnju i postojeće mehanizme zaštite.
Nives Kajfeš Grčko iz policijske uprave Primorsko – goranske predstavila je podatke policijske uprave Primorsko – goranske iz domene nasilja u obitelji gdje je evidentiran pad prijava u odnosu na isto razdoblje u prošloj godini za kazneno djelo čl. 179.a za 11,5% te pad prijava iz prekršajne sfere za 5,1%. Navedeni podaci ukazuju na smanjenje broja evidentiranih slučajeva, ali ih nije moguće jednoznačno tumačiti kao smanjenje stvarne pojavnosti nasilja. Na kretanje statističkih pokazatelja mogu utjecati različiti čimbenici, uključujući spremnost žrtava na prijavljivanje nasilja, postupanje i prepoznavanje slučajeva od strane nadležnih institucija, promjene u načinu evidentiranja te druge okolnosti koje utječu na otkrivanje i prijavljivanje nasilja.
Lorena Zec, psihologinja i koordinacija razvojnih aktivnosti iz SOS – Rijeka centra za nenasilje i ljudska prava predstavila je najnovije spoznaje o postseparacijskom nasilju, odnosno oblicima nasilja i kontrole koji se nastavljaju ili intenziviraju nakon prekida partnerskog odnosa. Poseban naglasak bio je na feminističkoj i psihološkoj perspektivi, razumijevanju obrazaca prisile i kontrole te njihovim posljedicama za žene i djecu. Izlaganje je obuhvatilo i načine prepoznavanja takvih oblika nasilja, kao i pristupe podršci i zaštiti usmjerene na očuvanje sigurnosti, autonomije i prava žrtava.
Duška Car Drljača psihologinja i programska koordinatorica iz Udruge UZOR prezentirala je teorijski model prisilne kontrole iz psihološke perspektive kognitivno bihevioralne terapije s naglaskom na različite čimbenike utjecaja u postseparacijskom razdoblju. Praksa nam pokazuje da prisilna kontrola ne djeluje kroz pojedinačne situacije, nego kroz međusobno povezan sustav misli, emocija i ponašanja koja se s vremenom međusobno pojačavaju. U postseparacijskom razdoblju ona se može promijeniti i uključiti i nova sredstva kontrole koja su na raspoloaganju baš zato što je došlo do separacije npr. instrumentaliziranje različitih institucija protiv žrtve. Zbog toga je uvijek važno pratiti i analizirati ne neki pojedinačni događaj već obrazac ponašanja kroz neko vrijeme.
Prof.dr.sc. Dalida Rittossa s Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci održala je radionicu posvećenu femicidu i rodno utemeljenom nasilju, uz analizu sudske prakse prije i nakon uvođenja kaznenog djela teškog ubojstva ženske osobe u Kazneni zakon. Posebna je pozornost bila posvećena viktimološkim i kriminološkim okolnostima koje su prethodile femicidu te njihovu utjecaju na pravnu kvalifikaciju djela i odmjeravanje kazne. U završnom dijelu radionice raspravljalo se o mogućim mjerama prevencije i suzbijanja femicida izvan kaznenopravnog okvira.
